Zašto ne možete da radite od kuće zauvijek?

Pandemija virusa COVID-19 je uzdrmala poslovanje širom svijeta kao gotovo nijedan drugi događaj u savremenom dobu. Dok su mnogi preduzetnici bankrotirali, drugi su uspjeli da prebrode prateću finansijsku krizu, ali su nastavili da rade na izmijenjen način. Kompanija Google distancu među zaposlenim održava radom od kuće. Ovaj model zadržat će do septembra 2021. godine, a radi zaštite zdravlja radnika, slično funkcionišu i brojna druga preduzeća.

• Jesu li radikalne promjene koje je uslovila epidemiološka situacija vječne ili pak imaju ograničen rok trajanja?
• Ukoliko nisu trajne, do kada će se zadržati?
• I kako se u čitavu ovu priču uklapa coworking?

Saznajte!

Coworking – prvi na udaru pandemije

Zajednički radni prostori bili su među prvim poslovnim subjektima koji su stavili katance na svoja vrata usljed straha od zaraze i zbog zdravstvenih mjera koje su stupile na snagu u cilju zauzdavanja širenja virusa. Nekadašnji coworkeri počeli su da rade od kuće.

Pandemija neće trajati dovijeka i kada konačno počne da jenjava, ključni sektori će oživjeti u punom sjaju. Entrepreneur je istražio uspjeh coworkinga po njenom okončanju i kako da kompanije njegov očekivani procvat okrenu u svoju korist.

Radnici ne mogu vječno ostati kod kuće

Ne možemo poreći da rad na daljinu trenutno održava ekonomiju u životu uprkos pandemiji. Radnici koji u prošlosti nikada nisu obavljali svoj posao iz udobnosti svojih domova sada rade iz svojih dnevnih soba. Povrh toga, dopadaju im se nove „kancelarije”. Međutim, treba imati na umu da je rad na daljinu kreiran ad hoc i iz puke nužde i da vjerovatno neće opstati tokom sutrašnjice, barem ne u obliku u kakvom ga trenutno poznajemo. 

Milioni ljudi na globalnom nivou zbog nove forme radnog dana, ili bolje rečeno radnog mjesta, osjećaju se sretnije i smatraju da su efikasniji. Mnogi bi voljeli da zadrže rad od kuće i nakon što se pandemija završi. Za određeni broj njih to će se i obistiniti i nikada se neće vratiti u tradicionalne kancelarije.

U većini slučajeva pojedinci kojima odgovara rad iz njihovog doma su privilegovani profesionalci iz kategorije „bijelih kragni” i imaju zasebnu radnu sobu ili drugu prostoriju u kojoj mogu u potpunosti da se fokusiraju na posao. Uprkos tome što će kuće u bliskoj budućnosti vjerovatno biti građene s takvim prostorijama u svom sastavu kako bi više radnika imalo prijatno okruženje, ovo nije rješenje na duge staze i radnicima će u nekom trenutku zafaliti prostor ili mir i tišina.

Zbog ovoga, očekuje se da će potražnja za coworking prostorom uzletjeti kako virus bude slabio. Radnici koji obavljaju svoje poslove na daljinu će potencijalno shvatiti da kuće nisu dugoročna solucija i da će poslije pandemije morati da nađu alternativno mjesto za rad. Drugima će zatrebati poslovni prostor koji će biti bliži njihovoj kući u odnosu na njihovu nekadašnju kancelariju kako bi obavljali svoje profesionalne obaveze. Roditeljima s bebama i malom djecom će posebno biti privlačan zajednički radni prostor kao alternativa radu od kuće, zato što će im biti znatno teže da rade okruženi djecom.

Problematika mentalnog zdravlja

Pandemija predstavlja javnozdravstvenu prijetnju i zaražene pacijente može bukvalno koštati života. Međutim, kako smo shvatili ubrzo nakon što se virus pojavio, kriza je izrodila i niz drugih poteškoća za naše zdravlje kojih bi takođe trebalo da budemo svjesni. COVID-19 je opasna bolest disajnih organa, a njeno neprekidno širenje dovelo je do povećanja smrtnosti od drugih oboljenja. Medicinski stručnjaci prognoziraju da će u narednoj deceniji više od 10.000 smrti prouzrokovanih rakom predstavljati direktan rezultat odlaganja liječenja usljed trenutne pandemije. Ovo ilustruje kako jedan virus može da izazove ozbiljne promjene u zdravstvenom sistemu koje vode neočekivanim žrtvama.

Zbog svega navedenog bitno je da prihvatimo da je pandemija mnogo više od jednostavne opasnosti po naše disajne organe. Ona se odražava na kolektivno mentalno zdravlje zato što je mnogim pojedincima uskraćena socijalizacija koja im je neophodna kako bi bili u potpunosti funkcionalni. Video-konferencije i drugi vidovi digitalne komunikacije donekle premošćuju međusobnu izolaciju, ali tehnologija ipak ne može apsolutno da zamijeni druženje sa porodicom, prijateljima i kolegama uživo.

Vješti i oštroumni preduzetnici su mnogo ranije shvatili da radno okruženje s visokim nivoom stresa zahtijeva ozbiljne investicije u mentalno zdravlje radnika kako bi dugi niz godina bili produktivni i profitabilni. Ono što, s druge strane, razumije tek nekolicina ljudi jeste da su sadašnji ekonomski uslovi visokostresni za gotovo sve zaposlene u gotovo svim industrijskim granama, s obzirom na to da provodimo dane zatvoreni u svojim domovima. Za zauzdavanje ovog problema bit će potrebna ogromna ulaganja.

Procvat coworkinga je moguć poslije pandemije zato što takav šablon organizacije rada omogućava kompanijama da održavaju preporučenu distancu među zaposlenima i da im istovremeno obezbijede međuljudsku interakciju značajnu za njihovo mentalno zdravlje. Biznisi koji ovo zanemare će se vrlo brzo naći u situaciji da gube sposobnu radnu snagu, a posljedično i trku sa konkurentima.

Networking ne gubi na značaju

Na kraju krajeva, vrijedjelo bi pomenuti da će ne tržištu sutrašnjice networking biti od suštinskog značaja. Kako bi profesionalci u budućnosti „ulovili” dobre poslovne prilike, trebalo bi da održavaju i razvijaju sopstvenu mrežu kontakata. Networking jeste, i nastavit će da bude, nevjerovatno važan i za male biznise. Lokalne kompanije zavise jedne od drugih na različite načine. Preduzećima koja se trenutno potpuno oslanjaju na rad na daljinu međusobna komunikacija je otežana, a posljedično i pristup kapitalu i ekspertizi.

Ako pregledate spisak prednosti koje mali biznisi uočavaju u coworking uslugama, brzo ćete shvatiti da su estetski prijatni radni prostori i produktivnost zaposlenih najprivlačniji faktori za usvajanje ovog modela. Međutim, još je važnije da zajednički rad omogućava preduzetnicima i stručnjacima različitih profesija korišćenje lokalnih mreža koje bi im u suprotnom bile nedostupne. Ovo znači da će im se na taj način ukazati finansijske prilike koje bi im inače bile uskraćene, a onda bi samim tim njihovo poslovanje, umjesto da napreduje ka vrhu, potonulo na dno.

Pojedinci i kompanije koji su inače suparnici na tržištu kroz korišćenje zajedničkih radnih prostora postaju saradnici i partneri. Nedostatak coworking usluga u bliskoj budućnosti frustriraće vlasnike biznisa koji tako dobijaju pristup finansijskim ustanovama i prilikama koje bi im bile blokirane. Bilo bi naivno vjerovati da će prolazna pandemija označiti apsolutni i dugotajni krah za coworking industriju.

Pretpostavke preduzetnika i korporacija da će pandemija zadati ozbiljan udarac coworkingu su tačne. Ipak, insistriranje na tome da će zdravstvena kriza predstavljati kraj rada u zajedničkim prostorima je pogrešno, s obzirom na to da je ponovno rođenje i jačanje ove industrije u post-kriznom periodu izvjesno. Bilo da je riječ o podupiranju mentalnog zdravlja zaposlenih ili korišćenju networkinga kao jedinstvenog resursa za rast biznisa, postoji sijaset razloga u prilog tome da će coworking ne samo preživjeti COVID-19 već će nakon njega procvjetati.

Izvor: Entrepreneur